Gradske Zidine Dubrovnika

Zidine koje su Cuvale Slobodu

Gradske zidine Dubrovnika nisu samo arhitektonski spektakl - one su simbol tisucgodisnje borbe za slobodu i neovisnost. Kroz stoljecima su odolijevale napadima Mlecana, Osmanlija i raznih osvajaca, cuvajuci iza sebe slobodan grad koji je razvio jednu od najnaprednijih drzavnih uprava svog vremena.

Duge gotovo 1940 metara, s prosjecnom visinom od 25 metara i debljinom koja na nekim mjestima doseze 6 metara, zidine okruzuju cijeli stari grad i pruzaju jedinstven pogled na Dubrovnik, Jadransko more i okolne otoke.

Povijest Gradskih Zidina

Prve fortifikacije na podrucju danasnjeg Dubrovnika podignute su jos u 7. i 8. stoljecu, kada su stanovnici osnivali grad na stjenovitom otocicu. Medjutim, sustavan razvoj gradskih zidina kakve danas vidimo poceo je u 13. i 14. stoljecu.

Najintenzivnija izgradnja odvijala se u 14. i 15. stoljecu, kada je Dubrovacka Republika dostigla vrhunac svoje moci i bogatstva. Gradski inzenjeri i arhitekti iz Italije, zajedno s domacim majstorima, podigli su impresivan fortifikacijski sustav koji je bio medu najnaprednijima u Europi svog vremena.

Kljucna Razdoblja Izgradnje

• 9.-12. stoljece - Prve kamene zidine oko otocica Ragusium
• 13.-14. stoljece - Prosirenje zidina na kopneni dio i spajanje s otocicem
• 14.-15. stoljece - Izgradnja glavnih kula i tvrdava, ukljucujuci Mincetin toranj
• 15.-16. stoljece - Jacanje zidina zbog turske prijetnje, izgradnja bastiona
• 17. stoljece - Obnova nakon potresa 1667. godine

Tvrdava Lovrijenac

Tvrdava Lovrijenac, smjestena na 37 metara visokoj stijeni zapadno od gradskih vrata Pile, jedna je od najdramatickijih fortifikacija na Jadranu. Prema legendi, Dubrovacka Republika podigla je ovu tvrdavu u rekordnom roku od tri mjeseca kako bi sprijecila Mlecane da je sami izgrade i time kontroliraju ulaz u grad.

Na ulazu u tvrdavu uklesan je natpis "Non bene pro toto libertas venditur auro" - Sloboda se ne prodaje ni za svo zlato svijeta. Ova maksima savrseno opisuje duh Dubrovacke Republike.

Mincetin Toranj

Mincetin toranj, smjesten na sjeverozapadnom uglu gradskih zidina, najvisja je tocka fortifikacijskog sustava. Sagraen u 15. stoljecu prema projektu Michelozza di Bartolommea, toranj je bio kljucan za obranu sjevernog dijela grada koji je bio najranjiviji zbog blizine kopna.

S vrha Mincetina tornja pruzaju se najljepsi panoramski pogledi na Dubrovnik i okolicu. Mnogi posjetitelji upravo ovdje zaustavljaju i dugo promatraju raskosnu panoramu starog grada, mora i otoka.

Tvrdava Revelin

Tvrdava Revelin, smjestena na istocnoj strani starog grada, jedna je od najvecih i najznacajnijih dubrovackih tvrdava. Sagraena u 16. stoljecu, sluzila je kao posljednje utociste i riznica gradske drzave u slucaju napada.

Danas je Revelin poznat kao kulturni centar i omiljeno mjesto za ljetne festivale i koncepte. Svake godine ovdje se odrzavaju predstave Dubrovackih ljetnih igara, jednog od najstarijih kazalisnih festivala u Europi.

Set po Gradskim Zidinama

Set po gradskim zidinama jedno je od najomiljenijih iskustava u Dubrovniku. Krug duljine oko 2 kilometra vodi posjetitelje iznad krovova starog grada, pruzajuci jedinstvene poglede na ulice, crkve i palace ispod, te na Jadransko more i otoke u daljini.

Savjeti za Set po Zidinama

• Posjetite rano ujutro (odmah po otvaranju u 8:00) ili kasno poslijepodne kako biste izbjegli vrucinu i guzvu
• Nosite udobnu obucu s dobrim potplatom - kamen moze biti klizav
• Ponesite vodu, posebno ljeti kada temperature mogu biti visoke
• Ulaz na zidine moguc je s tri mjesta: kod vrata Pile, kod vrata Ploce i kod tvrdave sv. Ivana
• Obilazak traje 1-2 sata, ovisno o tempu i broju fotografskih pauza

Ulaznice i Radno Vrijeme

Gradske zidine otvorene su svaki dan. Radno vrijeme varira prema sezoni:

• Travanj - lipanj: 8:00 - 19:30
• Srpanj - kolovoz: 8:00 - 19:30
• Rujan - listopad: 8:00 - 18:30
• Studeni - ozujak: 9:00 - 15:00

Ulaznica za gradske zidine ukljucena je u Dubrovnik Card. Za vise informacija posjetite Turisticku zajednicu Dubrovnika.