Ucitavanje...

Stari Grad - Zivo Srediste Dubrovnika

Stara gradska jezgra Dubrovnika jedan je od najljepse ocuvanih primjera urbane arhitekture kasnog srednjeg vijeka i renesanse u Europi. Upisana na UNESCO-v popis svjetske bastine 1979. godine, ova kompaktna urbana cjelina okruzena je monumentalnim gradskim zidinama koje su kroz stoljecima stajale kao neosvojiva bastina slobode i neovisnosti Dubrovacke Republike.

Hodajuci uskim kaldrmisanim ulicicama starog grada, posjetitelji se prenose u drugacije doba - u vrijeme kada je Dubrovnik bio jedna od najvaznijih trgovackih sila Mediterana, grad koji je izjednacavao slobodne ljude pred zakonom i koji je medu prvima u Europi ukinuo ropstvo.

Pogled iz zraka na Stari grad Dubrovnik s gradskim zidinama
Aerosnimka starog grada Dubrovnika - jasno se vide gradske zidine koje okruzuju cijelu jezgru

Stradun - Glavna Ulica Dubrovnika

Stradun, poznat i kao Placa, jedinstven je u mediteranskom urbanizmu. Ova siroka pedestrijska ulica, duga oko 300 metara, nastala je nasipavanjem plitkog morskog kanala koji je u ranom srednjem vijeku odvajao otocic Ragusium od kopnenog dijela Dubrovnika.

Poplocana bijelim vapnenackim kamenom koji sjaji na suncu, ulica je bila i ostala srce gradskog zivota. Ovdje se odvijala trgovina, proglasavali su se zakoni, slavile su se pobjede. Danas je Stradun omiljeno sjetaliste i okupljaliste domacina i posjetitelja.

Sto vidjeti uz Stradun

  • Velika Onofrijeva fontana - Impresivna fontana iz 1438. godine, djelo napuljskog arhitekta Onofria della Cava. Izvorno je imala 16 maskara kroz koje je tekla voda dovedena akveduktom iz izvora Rijeke Dubrovacke.
  • Mala Onofrijeva fontana - Manji pendant Velikoj fontani, smjesten na istocnom kraju Straduna, takoer iz 15. stoljeca.
  • Crkva sv. Spasa - Renesansna crkva iz 1520. godine, sagraena kao zahvala za prezivljeni potres. Jedna od rijetkih crkava koja je prezivjela razorni potres 1667. godine.
  • Gradska vijeznica - Barokna zgrada iz 17. stoljeca koja je sluzila kao sjediste gradske uprave Dubrovacke Republike.
Stradun - glavna ulica Dubrovnika s Franjevackim samostanom
Stradun s pogledom prema Franjevackom samostanu - najposjecenija ulica u Dubrovniku

Franjevacki Samostan

Franjevacki samostan, smjesten uz sam Stradun, jedan je od najznacajnijih kulturno-povijesnih objekata u Dubrovniku. Osnovan u 14. stoljecu, samostan u svom sklopu cuva nekoliko iznimnih dragulja dubrovacke bastine.

Najstarija ljekarna u Europi koja radi neprekidno od 1317. godine smjestena je u prizemlju samostana. Danas je to i dalje funkcionalna ljekarna, ali i muzej koji cuva izvorne recepte i farmaceutske instrumente iz proslih stoljecima.

Muzej Franjevackog Samostana

Muzej u sklopu samostana cuva bogatu zbirku koja ukljucuje:

  • Zlatarski nakit i liturgijsko posude iz 11. do 17. stoljeca
  • Bogatu knjiznicnu zbirku s rukopisima i inkunabulama
  • Farmaceutske instrumente i recepte iz sredisnjovjekovne ljekarne
  • Romanicki klaustar iz 14. stoljeca - remek-djelo dubrovacke arhitekture

Knezev Dvor

Knezev dvor, smjesten na juznom dijelu starog grada, bio je sjediste vlasti Dubrovacke Republike. U ovoj gotickorenesansnoj palaci zivio je i radio knez - glavar drzave koji je na toj poziciji ostajao samo jedan mjesec kako bi se sprijecila koncentracija moci.

Danas je u Knezevu dvoru smjesten Kulturno-povijesni muzej koji cuva bogatu zbirku namjestaja, slika, numizmatike i dokumenata koji svjedoce o zivotu i upravljanju Dubrovacke Republike.

Knezev dvor u Dubrovniku - gotickorenesansna arhitektura
Knezev dvor - nekad sjediste vlasti Dubrovacke Republike, danas muzej

Katedrala Uznesenja Blazene Djevice Marije

Dubrovacka katedrala, sagraena u baroknom stilu nakon razornog potresa 1667. godine, cuva jednu od najvrjednijih riznica sakralne umjetnosti na Jadranu. Prema predaji, gradnju prve katedrale financirao je engleski kralj Richard I. Lavljeg Srca kao zahvalu za spas od brodoloma na dubrovackim vodama.

Riznica katedrale cuva relikvije sv. Vlaha, zastite Dubrovnika, te iznimnu zbirku zlatarskih predmeta, medu kojima se istice pozlacena glava sv. Vlaha iz 11. stoljeca.

Prakticne Informacije za Posjetitelje

Stari grad Dubrovnika dostupan je posjetiteljima cijele godine, no radno vrijeme pojedinih atrakcija varira po sezonama. Ulaz u stari grad je besplatan, ali za gradske zidine, muzeje i crkve naplacuje se ulaznica.

  • Gradske zidine: otvorene od 8:00 do 19:30 (ljeto), 9:00 do 15:00 (zima)
  • Knezev dvor: 9:00 - 18:00 (ljeto), 9:00 - 16:00 (zima)
  • Franjevacki samostan i muzej: 9:00 - 18:00
  • Katedrala i riznica: 9:00 - 17:00

Za vise informacija posjetite sluzbenu stranicu Turisticke zajednice Dubrovnika.

Kako Najbolje Istraziti Stari Grad

Jutarnji Posjet

Posjetite stari grad rano ujutro, prije 9 sati. Ulice su mirne, svjetlost je idealna za fotografiranje, a temperature podnoslive cak i u srpnju i kolovozu.

Izgubite se u Ulicama

Ostavite kartu po strani i jednostavno hodajte. Svaka ulicica u starom gradu vodi do neke zanimljivosti - crkve, fontane, malog trga ili raskosne palace.

Dubrovnik Card

Turisticka kartica nudi ulaz u gradske zidine, muzeje i besplatnu voznju autobusom. Isplativa je vec pri posjetu dvjema ili trima atrakcijama.